Zlouporabe bolovanja
S obzirom na sve manji broj radnika u Hrvatskoj kao dodatni problem se pojavljuje učestalost bolovanja koja prema analizama naše poslodavce stoji oko 4 milijarde kuna na godinu. U odnosu na europski prosjek hrvatski građani su na bolovanju gotovo dvostruko duže. Razlozi za ovakvo stanje su brojni, a jedan od razloga je zasigurno i dugo čekanje na specijalističke preglede što uzrokuje i dulje trajanje cijelog bolovanja. Prema analizama Instituta za upravljanje apsentizmom broj dana bolovanja je u posljednje dvije godine narastao za čak 2 milijuna! Kao jedan od razloga velikog broja bolovanja u RH pojavljuje se i problem lažnih bolovanja, odnosno zlouporabe bolovanja pa se smatra da je čak svako peto otvoreno bolovanje lažno.
Zlouporaba bolovanja ne samo da utječe na poslovne rezultate određenog poslovnog subjekta, već bitno utječe i na međuljudske odnose. Postoji veliki broj poslodavaca koji su u određenom trenutku izrazili sumnju u opravdanost bolovanja određenog djelatnika, ali nisu znali koje su im mogućnosti na raspolaganju i kako reagirati u slučaju sumnje na zlouporabu bolovanja. Kako bi poslodavci pravovremeno reagirali u ovakvim situacijama bitno je poznavanje prava radnika tijekom bolovanja ali i upućenost u odnos poslodavca, HZZO-a i liječnika u slučaju opravdane sumnje. Poslodavci mogu i moraju reagirati u slučaju zlouporaba prijavljujući ih nadležnim službama i zahtijevajući kontrolu bolovanja. Nerijetka je situacija da se zlouporabe određenih djelatnika ponavljaju ili imaju i dulje trajanje pa su posljedice za poslodavce velike. Bitno je napomenuti da poslodavci u slučaju sumnje, ali i dokazane zlouporabe moraju slijediti striktnu proceduru kako bi izbjegli skupe i dugotrajne sudske procese s djelatnicima koji su izvršili zlouporabu. U cijelom procesu otkrivanja zlouporaba moguće je koristiti i usluge privatnih istražitelja, ali i u tom slučaju bitno je poštivati proceduru.