Korona virus – mogući utjecaj na gospodarstvo

Broj zaraženih korona virusom se mjeri u tisućama, a sve više je i smrtnih slučajeva. Iako je broj zaraženih izvan Kine još uvijek relativno mali strahuje se od širenja epidemije u cijelom svijetu. Utjecaj širenja virusa osjeća se i u trgovinskim odnosima, a kinesko gospodarstvo već sada trpi ozbiljnu štetu. Iako je prije pojave virusa u Kini došlo do poboljšanja životnog standarda utjecaj epidemije bi mogao bitno ugroziti ekonomski rast zemlje i standard kineskih građana. Već sada je osjetan pad potrošnje ali i pad proizvodnje što će utjecati i na poslovne partnere u ostatku svijeta. Pojavila se informacija da bi novonastala situacija mogla utjecati i na Apple proizvodnju ali i druge kompanije koje proizvode u Kini.

Iako u Hrvatskoj za sada nema potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom osjeća se zabrinutost građana, a prvi gospodarski utjecaji osjetiti će se na izostanku kineskih turista koji neće biti u mogućnosti posjećivati našu zemlju. Brojni hrvatski poduzetnici otkazali su poslovna putovanja u Kinu, a turističke agencije otkazuju putovanja prema toj zemlji. Zanimljivost je da čak i kineski restorani u Hrvatskoj imaju znatno manji broj posjeta od pojave virusa. Ukoliko epidemija prestane do proljeća gubici u turizmu bi mogli biti mali, ali ukoliko se epidemija nastavi to bi značilo izostanak kineskih turista. Panika i strah koji se pojavljuju tijekom zdravstvenih kriza mogu uzrokovati značajan pad u turističkom sektoru.

Read more

Brexit-Ujedinjeno kraljevstvo 31. siječnja napustilo EU

U petak 31. siječnja 2020. godine Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo je Europsku Uniju i to 3 i pol godine nakon referenduma na kojem su građani odlučili o izlasku. Bitno je napomenuti da odmah po izlasku Ujedinjenog Kraljevstva nije bilo značajnih promjena kako za hrvatske građane koji žive i rade u UK ali i za sve hrvatske tvrtke koje posluju s tvrtkama iz UK.

Promjene neće biti drastične sve do kraja 2020. godine, i to zahvaljujući dogovorenom prijelaznom sporazumu, a za očekivati je da će nakon toga uslijediti brojne promjene ukoliko se do tada ne dogovore uvjeti međusobnih odnosa između UK i EU. Ujedinjeno Kraljevstvo do 1. srpnja ima mogućnost zatražiti i produljenje ovog prijelaznog razdoblja ali je britanski premijer Boris Johnson najavio da do toga neće doći. Najgora opcija je da se ne postigne dogovor i dogodi se takozvani „tvrdi“ brexit. U tom slučaju trgovina s državama članicama EU će se odvijati po pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Iz Londona su najavili kako im je namjera trgovinske odnose s EU urediti na sličan način kao što je to regulirano između EU i Kanade (CETA).

Read more

Od 1. siječnja 2020. uvedena nova pravila o zaštiti potrošača u EU

Početkom 2020. godine na snagu su stupila nova pravila u zaštiti potrošača građana svih država EU. Cilj uvođenja nove Direktive je poboljšanje suradnje između država članica, modernizacija postojećih pravila, veća transparentnost internetskih tržišta i jačanje prava europskih potrošača. Primarno se nova pravila odnose na digitalno poslovanje.

Prema novim pravilima osigurati će se veća transparentnost internetskog tržišta pa će potrošačima biti jasnije da li određeni proizvod prodaje pravna ili fizička osoba. Sukladno novim pravilima biti će zabranjeno slanje neprovjerenih ili lažnih potrošačkih recenzija (review-a). Također nova Uredba zabranjuje oglašavanje lažnih smanjenja cijena, a internetske stranice koje rade usporedbu cijena moraju informirati korisnike odnosno potrošače o kriterijima rangiranja. Države članice EU imaju dvije godine da novu Direktivu implementiraju u nacionalna zakonodavstva, a predviđene su i visoke kazne za prekršitelje, i to do čak 4% godišnjeg prometa. Ovako visoke kazne trebale bi osigurati zaštitu potrošača od nepoštenih trgovaca i lažnih informacija koje mogu utjecati na kupnju.

Read more

Tik-Tok među mladima popularniji od Facebook-a i Instagrama

tik-tok

U prošloj godini najpreuzimanija aplikacija na Androidu i iOS-u je Tik-Tok, aplikacija nastala u Kini 2016. godine s ciljem kreiranja, objavljivanja i dijeljenja kratkih video sadržaja. Aplikacija je posebno popularna među mladim korisnicima i upravo to je razlog da je broj preuzimanja Tik-Tok aplikacije nadmašio brojeve „nedodirljivih“ poput Facebook-a, Instagrama i Snapchat-a.

Tik-Tok je aplikacija na kojoj možete kreirati, objavljivati i dijeliti video sadržaje, a veliki naglasak je na brojnim efektima i glazbi koje možete uvrstiti u video. Najčešće teme objavljenih video sadržaja na Tik-Tok-u su: glazba, ples, šaljivi skečevi, kućni ljubimci i sport. Aplikacija je u svom startu postala poznata upravo po lip-sync video sadržajima gdje korisnici otvaraju usta na određenu glazbu pretavarajući se da pjevaju. Svi video sadržaji mogu se mijenjati kroz razne vrste filtera te dodavanjem zvučnih efekata ili pozadinske glazbe. Smatra se da je Tik-Tok zauzeo mjesto popularnog Vine-a ugašenog 2017. godine. Aplikacija ima preko 800 milijuna korisnika od čega je 500 milijuna atkivnih korisnika, a korisnici u prosjeku na ovoj mreži provode čak 52 minute dnevno.

Read more

Tijekom godine dolaze nova pravila vezana uz rad nedjeljom – uvodi se austrijski model

neradna nedjelja

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je na gostovanju u emisiji Tema dana na HTV-u najavio izmjene Zakona o radu kojima će se na novi način urediti rad nedjeljom. Ministar je najavio kao je Vlada najbliža austrijskom modelu uređenja rada nedjeljom. Kako bi rad nedjeljom u budućnosti mogao biti uređen kao u Austriji najavio je i predsjednik sabora Gordan Jandroković.

U gostovanju na HTV-u ministar je ustvrdio kako su urađene brojne analize vezane uz rad nedjeljom te da su prihodi od rada nedjeljom daleko manji od onoga s čim je upoznata hrvatska javnost. Austrijski model bi značio kako bi trgovci mogli raditi samo nekoliko nedjelja u godini, odnosno broj radnih nedjelja bi se kretao od 8 do 12. Trgovci bi sami mogli odrediti radne nedjelje, a pretpostavlja se da bi u turističkim područjima te nedjelje bile u sezoni dok bi u većim gradovima one bile u prosincu.

Read more

HBOR pomaže male hrvatske izvoznike preuzimajući rizik otplate kredita za izlazak na strana tržišta

kredit malim izvoznicima

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je sredinom prošlog mjeseca potpisala sporazum o osiguranju portfelja kredita za obrtna sredstva izvoznika. Ovaj sporazum je potpisan sa sljedećim poslovnim bankama: Erste banka, Banka Kovanica, Podravska banka, Hrvatska poštanska banka i to u vrijednosti od 77 milijuna kuna. Prema najavama uskoro bi se ovom programu trebale pridružiti i druge poslovne banke.

Iako je HBOR i do sada pomagao hrvatske izvoznike osiguravanjem pojedinačnih kredita to se uglavnom odnosilo na velike poduzetnike. Novim programom cilj je pomoći manjim hrvatskim izvoznicima, odnosno tvrtkama koje imaju manje od 250 zaposlenih osoba, najviše 50 milijuna kuna poslovnog prihoda u protekloj poslovnoj godini te kojima je odobren kredit do iznosa od milijun kuna. Ovim programom HBOR potiče rast manjih poduzeća i njihov izlazak na strana tržišta.

Read more

Troškovi edukacija, seminara, radionica, treninga i inhouse programa su porezno priznati troškovi

Edukacije predstavljaju najbolji način ulaganja u zaposlenike, a donose nova znanja i vještine, zadovoljstvo radnika i u konačnici bolje poslovne rezultate. Često od naših klijenata dobivamo upite vezano uz edukacije kao porezno priznate troškove pa Vam donosimo osnovne informacije o ovoj temi. Svi troškovi edukacija, seminara, treninga, radionica i inhouse obrazovnih programa su porezno priznati troškovi a neke vrste donose i dodatne porezne olakšice.

Kako bi troškovi mogli biti porezno priznati bitno je da su osobe koje sudjeluju na edukacijskim programima zaposlenici tvrtke, te da su teme edukacija povezane s djelatnostima koje poduzeće obavlja. Te djelatnosti mogu biti i one koje poduzeće planira u budućnosti, ali također i soft skills vještine koje se koriste u svakodnevnom poslovanju. Postoje dvije vrste olakšica odnosno dva načina na koji se smanjuje osnovica poreza na dobit. Prvi je način kod općeg obrazovanje zaposlenika što znači da su kvalifikacije koje zaposlenik stječe prenosive na druga područja i poslodavce. Većina edukacijskih programa spada u ovu kategoriju. Sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu mali, mikro i srednji poduzetnici mogu umanjiti osnovicu poreza na dobit do 80% opravdanih troškova za opće obrazovanje i izobrazbu, dok je ovaj postotak za velika poduzeća 70%. Drugi način je vezan uz posebno obrazovanje kojim se podrazumijeva isključivo obrazovanje za trenutno ili buduće radno mjesto kod poslodavca koji ga financira, a kvalifikacije koje se stječu nisu prenosive na buduće poslodavce. Za ovu vrstu obrazovanja mikro i mali poduzetnici mogu umanjiti osnovicu poreza na dobit do 55% opravdanih troškova obrazovanja, srednji poduzetnici do 45% dok velika poduzeća mogu umanjiti osnovicu do 35%.

Read more

Nova minimalna plaća direktora od 01.01.2020.

Od 1. siječnja 2020. godine dolazi do zakonske promjene vezano uz minimalnu plaću direktora (zaposlenog člana uprave). Prema odredbama Zakona o doprinosima mjesečna plaća direktora (zaposlenog člana uprave) će iznositi minimalno 5.682,30 kn u bruto iznosu. Radi se o malom povećanju u odnosu na 2019. godinu, odnosno o povećanju od ukupno 191,00 kn u bruto iznosu, a što predstavlja rast od 3,5% u odnosu na 2019. godinu.

Od 1. siječnja 2020. godine mjesečna osnovica za obračun doprinosa za puno radno vrijeme ne smije biti niža od 5.682,30 kn. Ukoliko je direktor (zaposleni član uprave) zaposlen na nepuno radno vrijeme a njegova mjesečna osnovica je manja od 5.682,30 kn morati će platiti razliku između obračunatih doprinosa prema miminalnoj mjesečnoj osnovici i mjesečne osnovice za obračun doprinosa prema kojoj je prijavljen kao osigurana osoba. Ovakvu razliku doprinosa za uplatu odrediti će Porezna uprava te će u tom slučaju izdati rješenje za plaćanje. Od 1. siječnja 2020. godine ukupni minimalni mjesečni trošak poreza i doprinosa za direktora (zaposlenog člana uprave) iznositi će 2.285,00 kuna

Read more

Nova minimalna plaća od 01.01.2020.

minimalna placa 2020

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici koja je održana 31. listopada 2019. godine donijela Uredbu o visini minimalne plaće, a koja stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine. Promjena visine minimalne plaće je izazvala brojne reakcije i kritike hrvatskih poslodavaca. Promjenu je objavio premijer i izjavio da je od početka mandata sadašnje Vlade minimalna plaća rasla u iznosu od sto eura. Za iduću godinu planiran je rast BDP-a od 2,5 posto pa je i to jedan od razloga povećanja minimalne plaće za hrvatske građane.

Od 1. siječnja 2020. godine minimalna bruto plaća u Republici Hrvatskoj iznositi će 4062 kune. Iako je bilo najavljeno smanjenje PDV-a do te promjene neće doći upravo zbog povećanja plaća i mirovina. Po novim pravilima plaća će se obračunavati za siječanj 2020. godine, a isplaćivati u veljači iduće godine. Napominjemo da se iznos od 4062 kune bruto odnosi na puno radno vrijeme radnika, a u taj iznos se ne uračunavaju prekovremeni sati, rad blagdanima i nedjeljom i slično. Podsjećamo Vas da je minimalna plaća za 2019. godinu u bruto iznosu iznosila 3750 kuna, a udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći je iznosio 44,4 posto.

Read more

Kalendar neradnih dana u 2020. godini – promjene državnih blagdana, praznika i spomendana

Vlada je donijela odluku i prema najavama izmijenila datume državnih praznika i blagdana, a promjene stupaju na snagu od 1. siječnja 2020. godine. Novi kalendar neradnih dana donosi određene promjene ali broj neradnih dana ostaje isti kao i do sada. Zanimljivost je da 9 neradnih dana pada na dane između ponedjeljka i petka, dok 5 neradnih dana pada na subote i nedjelje. Donosimo Vam kalendar neradnih dana za 2020. godinu.

01.01.2020. – Nova godina – srijeda
06.01.2020. – Sveta tri kralja – ponedjeljak
12.04.2020. – Uskrs – nedjelja
13.04.2020. – Uskrsni ponedjeljak – ponedjeljak
01.05.2020. – Praznik rada – petak
30.05.2020. – Dan državnosti – subota
11.06.2020. – Tijelovo – četvrtak
22.06.2020. – Dan antifašističke borbe – ponedjeljak
05.08.2020. – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – srijeda
15.08.2020. – Velika gospa – subota
01.11.2020. – Dan svih svetih – nedjelja
18.11.2020. – Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na Dan žrtve Vukovara i Škabrnje – srijeda
25.12.2020. – Božić – petak
26.12.2020. – Sv. Stjepan -subota

Read more